Utjecaj rada na tekstu na kognitivne sposobnosti učenja u nastavi prirode i biologije
Autori znanstvenog rada o kojem ću pisati blog su: Latin
Kristina, Merdić Enrih i Labak Irena.
Ključne riječi:
Ključne riječi:
aktivno učenje, konceptualne mape, kognitivne razine, retencija
znanja
Izvorni rad:
Latin K., Merdić E., Labak I.: Usvojenost nastavnog sadržaja
iz biologije primjenom konceptualnih mapa kod učenika srednje škole
Ovu temu sam izabrala zato što me je oduvijek zanimalo je li
frontalni način rada dovoljno dobar i uspješan za svladavanje gradiva koje
učimo u školi ili je potrebno ipak nešto više. U ovome radu autori su proveli
istraživanje s ciljem utvrđivanja postižu li učenici bolje rezultate učenja
primjenom frontalnog oblika rada (metodom usmenog izlaganja) ili primjenom
konceptualnih mapa pri obradi nastavnog gradiva te postoji li veza između
dugoročnog pamćenja i konceptualnih mapa.
Učenici sve teže uspostavljaju smislenu vezu između onoga
što se uči u školi i svakodnevnih
životnih iskustava. Kao odgovor na ove probleme javlja se konstruktivistička
teorija.
U konstruktivističkoj teoriji aktivnost učenika podrazumijeva njegovu
uključenost u ono što se uči, istraživačke aktivnosti, rješavanje problema i suradnju
s drugima. Teorija konstruktivizma temelj je
tehnike konceptualnog mapiranja.
Konceptualne mape omogućuju učenicima da razumiju odnose
među idejama stvaranjem vlastite vizualne karte povezivanja pojmova. Konceptualnom
mapom mogu se postići tri različite vrste razumijevanja:
1) prevođenje (translacija) gdje se stečeno znanje može
izraziti svojim riječima
2) interpretacija ili tumačenje i pojašnjavanje pojmova
3) ekstrapolacija ili sposobnost procjenjivanja i
predviđanja učinaka i posljedica
Ovaj oblik rada učenicima omogućuje aktivan oblik učenja,
primjene i razumijevanja
naučenog. Rezultati istraživanja pokazali su i veću
uspješnost u retenciji naučenog što
također daje pozitivne implikacije za primjenu konceptualnih
mapa u poučavanju i učenju.
ISTRAŽIVANJE:
U istraživanju je sudjelovao ukupno 101 učenik. Dva razreda
s ukupno 50 učenika u nastavi su koristili konceptualne mape, a druga dva
razreda s ukupno 51 učenikom sudjelovala su u frontalnoj nastavi.
Sastojalo se od provedbe nastavnih satova s obradom
nastavnih jedinica “Ptice” i “Sisavci” te od inicijalne, završne i ponovljene
završne provjere znanja.
REZULTATI:
Učenici koji su u učenju koristili konceptualnu mapu
postigli su bolje rezultate u završnoj provjeri znanja u odnosu na učenike koji
su sadržaj učili frontalnim oblikom rada. Također su učenici koji su učili
pomoću konceptualnih mapa postigli bolje rezultate u pitanjima koja ispituju
višu kognitivnu razinu. Konceptualne mape pomogle su učenicima u retenciji
znanja te su tako i u ponovljenoj završnoj provjeri znanja učenici s
konceptualnim mapama postigli bolje rezultate od učenika s frontalnim oblikom
rada.
ZAKLJUČAK:
Konceptualne mape uvelike pridonose uspješnom ostvarivanju obrazovnih ciljeva. Smatram da bi se djecu već u osnovnoj školi trebalo naučiti što su to i na koji način funkcioniraju konceptualne mape. Na taj bi način oni naučili bolje organizirati svoje učenje, aktivno bi sudjelovali u njemu i bili bi uspješniji u školi.
Konceptualne mape uvelike pridonose uspješnom ostvarivanju obrazovnih ciljeva. Smatram da bi se djecu već u osnovnoj školi trebalo naučiti što su to i na koji način funkcioniraju konceptualne mape. Na taj bi način oni naučili bolje organizirati svoje učenje, aktivno bi sudjelovali u njemu i bili bi uspješniji u školi.
Jeste li ikada izrađivali konceptualne mape? Smatrate li da
one pomažu pri učenju? Kada ste se u školi prvi puta sreli s takvim načinom
rada i smatrate li da je to bilo prerano ili prekasno?
Osobno sam rijetko izrađivala konceptualne mape, ali to je smao zato što sam lijena za takve stvari. Inače, smatram da su konceptualne mape vrlo kosrisne i jako pomažu pri učenju jer ih dijete izrađuje na način koji je njemu najlakše usvojiti gradivo, također smatram da potiču kreativnost, a i dokazano je da većina ljudi vizualno najlakše pamti. Mape smo u školi izrađivali više u mlađim razredima iako tada baš i nismo znali zašto su one toliko bitne. Smatram da bi se više trebalo poticati takav način učenja i smatram da ne postoji dobna granica za to.
OdgovoriIzbrišiTijekom osnovne škole puno sam uzrađivala konceptualne mape jer mi je uz njih najbolje učiti. Danas zbog opsega gradiva je malo teže. Smatram da one pomažu učenicima jer potiču kreativnost, sadržaji su napisani na drugačiji i zabavniji način te djeca lakše pamte ono što je napisano na način koji oni žele i hoće. Konceptualne mape smo počeli izrađivati negdje u 4 ili 5 razredu osnovne i to nije bilo bi prekasno ni prerano nego je bilo u pravo vrijeme jer smo se počali suočavati sa malo težim gradivom. Smatram da bi učitelji trebali više poticati izrađivanje koncpetualnih mapa.
OdgovoriIzbrišiSa mentalnim mapama najviše sam se susrela na nastavi iz biologije. Nisam sigurna kada sam se prvi put susrela sa izradom mentalnih mapa, no smatram da su one jedan od najzanimljivijih načina učenja, pogotovo vizualnim tipovima.Izradom mentalnih mapa potiče se i kreativnos i stvaralaštvo što je vrlo dobro.
OdgovoriIzbrišiPrvi put sam se susrela s konceptualnim mapama u 2. razredu osnovne škole. Mislim da je to dobar način učenja i ponavljanja gradiva za ispit, također smatram da izrađivanje takvih mapa kod djece razvija sposobnost da prepoznaju najbitnije pojmove i činjenice iz cjelokupnog gradiva i na taj način ih bolje povezuju i pamte. Ipak moram istaknuti da ovakav način učenja možda ne odgovara svakom djetetu,ali definitivno bi djeci trebalo pokazati razne načine koji im mogu olakšati učenje kako bi oni mogli otkriti najbolji način za sebe. Mislim da je upravo to razdoblje nižih razreda osnovne škole idealno za usvajanje onih načina učenja koji odgovaraju djetetu kako bi ono stvorilo navike učenja i rada za kasnije razdoblje škole kada su izazovi puno veći.
OdgovoriIzbrišiSmatram da su konceptualne mape veoma korisne jer svaki put kad sam ih radila lakše sam i učila. Sa njima sam se susrela u 5 razredu na nastavi povijesti, sjećam se da sam ih tada obožavala raditi i stvarno su mi pomagale. Nebi rekla da je to bilo niti prerano niti prekasno, meni je bilo taman vrijeme, ali mislim da to sve ovisi o osobi jer ima onih kojima one baš i ne pomažu u učenju
OdgovoriIzbrišiMi smo često u školi radili konceptualne mape što se meni nikako nije sviđalo jer mi je teško učiti iz toga. Više volim raditi bilješke i iz njih učiti jer mi je to preglednije. Mislim da su konceptualne mape korisne ako je manji opseg gradiva, tada zapravo mogu biti jako zanimljive i upamtljive. Često smo ih radili na satovima povijesti i hrvatskog jezika što mi se ponekad činilo korisno.
OdgovoriIzbrišiS konceptualnim mapama prvi put sam se susrela u višim razredima osnovne škole i smatram da je to pravo vrijeme jer učenici tada trebaju spoznati što je ključno u gradivu i što će ih asocirati na određeni nastavni saržaj. Osobno smatram da je to odlična metoda za učenje te je i sama još uvijek koristim na način da ispisujem i povezujem ključne pojmove te tako lakše pamtim dodatne bilježke vezane za te pojmove. U školi smo često izrađivali mape na satovima hrvatskog jezika kako bismo lakš određivali odnose riječi u rečenicama te na lektirama kako bi lakše odredili odnose među likovima u djelu. Smatram da je ova metoda odlična i da bi je nastavnici trebali češće koristiti.
OdgovoriIzbrišiJa sam se s konceptualnim mapama srela u četvrtom ili petom razredu osnovne škole, ali mi se nisu nikada svidjele jer ih smatram nepreglednima ukoliko je riječ o većem opsegu gradiva. Za neke učenike one su idealne za učenje, dok nekima, kao što sam ja ne odgovaraju...
OdgovoriIzbrišiOsobno se nikad nisam koristila konceptualnim mapama ali smattam da su nas trebali upoznati s time jer one mogu pomoći djeci u učenju te povezivanju jednog gradiva s drugim. Mogu naučiti djecu da se bolje organiziraju i da si olakšaju svaki zadatak i odrade ga s lakoćom.
OdgovoriIzbrišiSmatram da je izrađivanje konceptualnih mapa izrazito korisno za sve uzraste iako bi bilo primjerenije za djecu od 5-8 razreda zato što oni tada znaju i uče se tomu da prepoznaju ono što je najbitnije. Osobno ih nikada nisam izrađivao zato što se to od mene nikada u školi nije tražilo, a i smatram da nisam osoba koja bi mogla učiti na taj način.
OdgovoriIzbrišiS konceptualnim mapama sam se prvi put susrela u nižim razredima osnovne škole, a koristila sam ih i kasnije u školovanju. Smatram da nije prerano upoznati dijete o ovom metodom učenja još u predškolskoj dobi, ali svakako bi ju uvela kao obveznu u nižim razredima osnovne škole. Osobno koristim konceptualne mape kada mi je teško koncentrirati se na gradivo ili mi se ne sviđa kako su informacije povezane u literaturi. Mislim da one potiču koncentraciju, ali i kreativnost. Kao nedostatke, istaknula bih vrijeme koje je potrebno za njihovu izradu, ali i to da ne odgovara ovakav oblik učenja svima. Iznimno je važno upoznati dijete s raznim metodama učenja, kako bi moglo po potrebi odabrati onu koja mu u tom trenutku najviše odgovara.
OdgovoriIzbrišiViše puta sam radila konceptualne mape i super su. Počeli smo ih koristiti tek u srednjoj školi i od tada koristim modificirani oblik konceptualnih mapa pomoću kojeg brže učim i bolje pamtim gradivo. Definitivno je prekasno bilo jer smo sa njima trebali biti upoznati prije nego što smo uopće izašli iz razredne nastave.
OdgovoriIzbrišiČesto sam pokušavala izrađivati konceptualne mape, ali meni iskreno ne pomažu. Svaka osoba drugačije funkcionira, i nekome pomažu, a nekome ne.
OdgovoriIzbrišiJesaam, i smatram da su vrlo korisne!
OdgovoriIzbrišiS konceptualnim mapa sam se prvi put susrela još u osnovnoj školi i nikada mi nisu pomagale, kao dijete sam mrzila kada su nas tjerali da ih radimo jer mi nisu pomagale već samo trošile vrijeme i živce. Ali zato puno mojih prijatelja ih obožava i pomažu im pri učenju. Svako je drugačiji.
OdgovoriIzbrišiS konceptulanim sam se mapama prvi put susrela u osnovnoj školi kada smo imali poseban dodatni sat posvećen takvom načinu učenja, no nikada nisam to koristila jer mi nikad nije bilo praktično i korisno kad god sam pokušala učiti na takav način. Konceptualne mape su dokazano dobre i djelotvorne tako da smatram da se treba djecu upututiti kako ih izrađivati i njima se koristiti.
OdgovoriIzbrišiSmatram da su konceptualne mape jako dobra stvar za pomoć pri učenju. Osobno jako sam ih rijetko izrađivala, no sjećam se da su mi pomogle jer sam puno bolje uspjela povezati gradivo. Smatram da bi djecu trebalo naučiti kako izrađivati i koristiti konceptualne mape.
OdgovoriIzbrišiKonceptualne mape su odlična stvar za učenike koji su više vizualni tip te im je lakše pamtiti uz boje i neke organizirane mape. Smatram da bi trebalo podučavati kako rabiti ovaj stil učenja.
OdgovoriIzbriši